Seminarski i Diplomski Rad

 Svakodnevno Pamćenje
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 13 | Nivo: Filozofski Fakultet

Uvod
Zašto neki ljudi bolje pamte od drugih, šta nam od školskog obrazovanja ostaje u pamćenju nakon različito dugih perioda vremena su vjerovatno najinteresantnija i najvažnija pitanja o pamćenju.
Prvi simpozij posvećen isključivo praktičnim aspektima pamćenja održan je 1978. godine, a rezultat je spremnosti akademskih psihologa da se bave i praktičnim, svakodnevnim problemima pamćenja.
To je značilo izaći iz laboratorija i promatrati procese pamćenja u svakodnevnim životnim situacijama.
Istraživački boom u području svakodnevnog pamćenja desio se nakon izlaska članka Ulrica Neissera (1978) pod nazivom: ''Pamćenje: Što su važna pitanja?''
Neisser (1978) kaže da kao što su etološka istraživanja ponašanja životinja dala značajnija saznanja nego laboratorijska , tako i proučavanje pamćenja u prirodnim uslovima može biti produktivnije od laboratorijskih.
Na ispitanika u istraživanjima u vezi sa svakodnevnim pamćenjem ne gleda se kao na pasivnog sudionika koji se nalazi imeđu podražaja i odgovora, već on ima motive, interese, stavove, raspoloženja i sl.
Od 1978. godine, kada je održana prva konferencija o praktičnim aspektima pamćenja , do druge konferencije, održane 1987. godine objavljen je golem broj radova iz raznih domena praktičnog pamćenja.Najveći dio tih istraživanja bio je proveden u prirodnim uslovima.
Prednosti izlaska iz laboratorija u proučavanju pamćenja
Postoje četiri važne i prepoznatljive prednosti izvanlaboratorijskih istraživanja pamćenja u odnosu na laboratorijska istraživanja:
mogućnost generalizacije, jer laboratorijski rezultati ne moraju nužno vrijedeti i u svakodnevnom životu;
otvaraju se novi problemi – npr. prospektivno pamćenje se prvo opažalo u prirodnim uslovima, a tek se odnedavna proučava i u laboratorijama;
neki se problemi iz etičkih razloga ne mogu proučavati u laboratoriju – npr. sjećanje na bol ili nasilan događaj i sl.;
utjecaj emocija, motiva, raspoloženja i sličnih fenomena na procese pamćenja nikad ne možemo tako dobro ispitati u laboratoriju kao u realnom životu.
Osnovni problem u istraživanju svakodnevnog pamćenja je to što su ona još uvijek na razini opažanja, njegovoj fenomenologiji nego na razini objašnjenja .Većina znanstvenika danas smatra da ekološka potreba i važnost upoznavanja pamćenja u svakodnevnom životu prikriva sve njegove metodološke nedostatke.Npr. mi kad čitamo neku priču mi je čitamo ne da bismo je doslovno zapamtili, već da je razumijemo i da nas zabavi.
Estes i niz drugih znanstvenika pokazuju ustručavanje i otpor prema istraživanjima učenja i pamćenja izvan laboratorija.S druge strane, velik broj znanstvenika, kojisu veći dio svog života proveli u laboratorijskim istraživanjima, navodi jake razloge za izlazak iz laboratorija pri istraživanju svakodnevnog učenja i pamćenja.Trend porasta izvanlaboratorijskih istraživanja učenja i pamćenja vjerovatno je posljedica određenog stupnja zasićenosti laboratorijskim istraživanjima – u zadnjih desetak godina otkriveno je vrlo malo novih zakona u tom području psihologije.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]

 

 

maturski.org Besplatni seminarski Maturski Diplomski Maturalni SEMINARSKI RAD , seminarski radovi download, seminarski rad besplatno, www.maturski.org, Samo besplatni seminarski radovi, Seminarski rad bez placanja, naknada, sms-a, uslovljavanja.. proverite!